Aplikacija

Reklame

MARIJA JURIĆ ZAGORKA: TAJNA KRVAVOG MOSTA


ŽIVOTOPIS: Marija Jurić Zagorka hrvatska je književnica i prva hrvatska novinarka rođena 2. ožujka 1873. u plemićkom dvoru Negovec nedaleko Vrbovca.
U Zagrebu započinje novinarsku karijeru, što je tada bilo posve neoubičajeno za ženu. Svoj prvi članak pod naslovom ''Egy Percz'' (''Jedan časak'') objavljuje 1876. u listu ''Obzor''. Za vrijeme je rada u ''Obzoru'' izvještavala o političkim zbivanjima, a jedno je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Beča te prva žena koja je izvješćivala iz Hrvatskog sabora. Sudjelovala je i u onodobnim političkim sukobljavanjima jasno se suprotstavljajući mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske.
Kad su dvojica čelnih ljudi ''Obzora'' završila u zatvoru (1896.), sama je uređivala novine pri tome pokazavši zadivljujuću inteligenciju i energiju. Iste godine (1896.) sindikalno organizira tipografske radnice u udrugu Kolo radnih žena. Šest godina kasnije (1903.) predvodi prve ženske prosvjede u Zagrebu istovremeno držeći predavanja o ženama u politici, solidarnosti, narodnoj borbi i pravu glasa za žene.
Svoj je prvi roman ''Roblje'' objavila 1899. u listu ''Obzor'' kao podlistak, a prvi se put u književnosti javlja 1886. crticom ''Pod sljemenom'' koja se u nastavcima objavljuje u listu ''Bršljan''.
Književnu će afirmaciju steći tek ciklusom od sedam romana ''Grička vještica'' objavljivanim u listu ''Male novine'' (1912.-1914.). U svojim će djelima obrađivati istovremeno ljubavne zaplete i nacionalne teme, a objavljivat će ih uglavnom kao podlistke u novinama.
Njezin feministički angažman izaziva podsmjeh i neprijateljstvo kod njezinih muških kolega koji ju proglašavaju "luđakinjom" i "muškobanjastom babom".
Preminula je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine.
Najpoznatija djela: ''Evica Gupčeva'', ''Grička vještica'' (ciklus od 7 romana), ''Gordana'', ''Jadranka'', ''Kći Lotrščaka'', ''Kraljica Hrvata'', ''Kneginja iz Petrinjske ulice'', ''Mala revolucionarka'', ''Nevina u ludnici'', ''Plameni inkvizitori'', ''Roblje'', ''Vitez slavonske ravni''.

MJESTO RADNJE: Zagreb, Varaždin te u Hrvatsko zagorje
VRIJEME RADNJE: započinje u kasno ljeto, a završava u proljeće iduće godine
VRSTA DJELA: roman
O DJELU:"Grička vještica" je roman. Po temi, to je ljubavni roman s elementima pustolovnog, kriminalističkog, akcijskog, povijesnog. Djelo je nastalo u razdoblju moderne, no ono nije reprezentativan primjer toga razdoblja. U djelu se susrećemo sa mnogim romantičarskim motivima kao što su npr. : mistika, tajanstvenost, neobjašnjiva ubojstva, lik kontese Nere koji je tipičan romantičarski lik (ona je zbog svojih stavova u sukobu s društvom u kojem živi), spisateljičino unošenje narodne usmene predaje u radnju.
Likovi se upuštaju u vratolomne pustolovine kako bi spasili svoje ideale, obranili svoje stavove ili razotkrili zločince. Razna ubojstva, kao npr. u Tajni Krvavog mosta, kojim ubojica nagoviješta ubojstva još osmorice plemića, daju kriminalističku notu romanu.
FABULA: 
1. Stanovnici Zagreba pronalaze mrtvog plemića
2. Ljudi pričaju priče o vješticama
3. Gvardijan zarobi Anzelma u podrum
4. Anzelmo izlazi iz podruma i spašava Stanku
SADRŽAJ:Jedne mračne i olujne noći sjede mlinar Matijak, stolar Boltek i kovač Klement u Mlinu. Ispijali su vino kad je netko pkucao na vrata.
Matijak uzme svjetiljku kako bi provjerio tko je došao. Otvori vrata i ugleda troje ljudi koji su bili zamotani u plave plaštove. Oni mu plate, pa ih Matijak odvede u sobu, a zatim se vrati do Klementa i Bolteka.
Nedugo se zatim začula truba noćobdije andraša. Klement ustanovi da zvuk dolazi s Krvavog mosta pa se zaputi ondje. Ubrzo je pronašao Andraša i mrtvaca pored njega.
Tijelo je mrtvaca bilo zamotano u plavi plašt, a u prsa mu je bila zabodena pergamena. Ispod pergamene bila su tri križa, a na pergameni je pisalo: ''Ti si prvi od devetorice koji treba da budu kažnjeni, a slijedit će te tvojih osam drugova.''
Ljudi su nagađali da je to djelo vještica, no nisu imali dokaza za to. Uto jedna žena ispriča kako je na prozoru napuštene kuće vidjela žensku glavu i modro svjetlo, a pod prozorom bila su tri križa.
Za sve su to vrijeme velikaši bili na plesu kod Patačića. Kad je svanulo jutro, na vrata im netko pokuca. Bio je to otac Anzelmo. Velikaši su mu ispričali o događaju pod Krvavim mostom. Svi su odlučili otići vidjeti mrtvaca osim oca Anzelma i pripitog gvardijana, koji je zaspao čim su svi gosti otišli. Gvardijana je probudio otac Benedikt, a ubrzo zatim gvardijan se posvađao s ocem Anzelmom, zbog čega je zatvorio Anzelma u mračni podrum.
Anzelmo je uzalud tražio izlaz. Ubrzo začuje zvuk koraka. Bila je to žena po imenu Stanka. Oslobodila ga je iz kaveza, a on joj je zauzvrat obećao da će ju izvesti iz podruma. To je obećanje i ispunio. Odveo ju je u smočnicu Katarine Lehotske te ju je ona prihvatila kao sluškinju.
LIKOVI: Likovi su plošno prikazani, odnosno ili su dobri ili su loši, nema psiholoških nijansi.
MATIJAK, mlinar, čvrst i snažan
KLEMENT, kovač, mrskih obrva, zaraslih očiju
BOLTEK, stolar
ANZELMO, fratar u jezuitskom samostanu, nemoralna osoba, proračunata, ali vrele ćudi. Nije volio gvardijana jer je ovaj bio zaljubljen u njegovu ljubavnicu, nadstojnicu u samostanu klarisa - Beatu. Anzelmo se s Beatom nalazio potajice u tajnom prolazu između samostana klarisa i jezuita. Jednoga dana se posvađao s gvardijanom koji ga je nakon svađe na prijevaru namamio u samostansku tamnicu te ga u njoj zatočio. U tamnici je u to vrijeme bila zatočena djevojka – Stanka, koja nije htjela biti gvardijanova ljubavnica te ju je on zbog toga zatvorio da umre ili pristane. Anzelmo i Stanka su uspjeli pobjeći iz tamnice tajnim prolazom. Stanku je Anzelmo povjerio Beati, a on je po povratku u samostan dao ubiti gvardijana.
STANKA, živjela u službi kod neke plemkinje jer nije imala ni oca ni majku. Plemkinja je bila vrlo pobožna pa ju je slala svaki tjedan k fratrima na ispovijed. Gvardijan fratara je želio da mu postane ljubavnica što je ona odbila. Zato ju je zatvorio u samostansku tamnicu odakle ju oslobađa fratar Anzelmo koji se spletom okolnosti isto tamo zatekao. On je odvodi u službu svojoj ljubavnici, nadstojnici samostana klarisa Beati. Budući da nadstojnica vodi dvostruk život, ona ju iskorištava u drugu svrhu – Stanka postaje nećak barunice Lehotske.
JURICA MEŠKO, pojavljuje se kao pustopašan mladić koji trati vrijeme opijajući se s plemićima u jezuitskom samostanu, te brojnim plemićkim palačama. Zahvaljujući svojoj mladosti, Meško uspijeva ostati pribran. Ponekad vara u ispijanju vina prolijevajući ga ispod stola: „...Gospoda nastoje stati na noge, ali im to ne uspijeva. Gvardijan se pokuša uprijeti o stol i podići trbuh, ali uzalud .Jedino Meško ustade. Mlad, čvrst, gibak, u licu mu simpatična odlučnost i inteligencija...”

No comments:

Post a Comment