Narodno blago-Mehmed -Beg Kapetanovic Ljubusak

Narodno blago je najznačajnija Ljubušakova knjiga. Sastavljena je od narodnih poslovica, pričica, pjesama, popjevki, prispodobnica... Knjiga je predstavljala zbirku mudrosti bošnjačkog naroda.
Posebno su značajne one poslovice uz koje Ljubušak daje objašnjenje vezano za njihov postanak, jer nas upućuju u mnoge povijesne događaje iz naše prošlosti i odslikavaju biće i mentalitet našega naroda.

Kad je Mehmed-beg 1887-godine objavio Narodno blago u vlastitoj nakladi , odziv je bio neobican . To je bila jedna od rijetkih knjiga objavljenih latinicnim pismom na narodnom jeziku , od Muslimana dotada skoro potpuno nepoznatog u našoj književnosti .

Željan da se samo na književnom polju nade i uvjeren da ce ova knjiga biti lijep primjer i temeljit povod drugim muhamedovcima koji ce rado poceti po koju knjižicu na svom materinskom jeziku pisati i izdavati , Mehmed-beg na kraju predgovora porucuje :

Eto ti naš mili narode jedna lijepa hrpa tvog vlastitog i znacajnog blaga , pa se mudro i vješto s njim služi kao što su nam se i naši pradjedovi uvijek služili i svoje misli tako krasno izražavali ! 

Pored dobrodošlice i pozitivnih prikaza u savremenoj kritici u Književnoj smotri i Viencu iz Zagreba , Bosanskoj vili iz Sarajeva i Glasu Hercegovca iz Mostara , Mehmed-begu su stigle i pismene pohvale od ministra Kalaja , mitropolita dabrobosanskog Hadži Save Kosanovica i biskupa Josipa Juraja Strosmajera .

Ministar Kalaj je pisao Mehmed-begu :

Knjiga ova ne sadržaje jedino lijepo blago , koje se u poslovicama i pjesmama u bosanskom narodu nalazi , vec je ta knjiga i blago za citavu našu državu .

Hadži Sava Kosanovic , prvi bosanski mitropolit , prvi Srbin na celu crkve u Bosni , Hercegovac i vršnjak Mehmed-begov , svecenik širokih vidika , popularan medu muslimanima zbog pokazane vjerske tolerancije , pozdravio je u stihovima izlaženje knjige u Bosanskoj vili . Znao se sa autorom knjige još od aprila 1881. godine kada je Mehmed -beg , kao pocasni vladin savjetnik , biranim rijecima pozdravio njegovo ustolicenje . Mitropolit sakupljeno narodno blago naziva cvijecem sa naših brda i ravnina u kiti optocenoj arapskim cmiljem i zahvalan mu je što je biser na vidik iznio . Uvjeren je da cvijece sabrano u ovoj knjizi i ime njenog autora nikada uvenuti nece :



Moj zemljace , vrli trudbenice ,

Mehmed beže , ljubuški viteže !

Šaljem selam , zdravo mi budi ,

Na hairli neka su ti trudi !



Znam i prije , a sad folje * kažu ,

Da si mnogo uzabrao cvjeca ,

Sa našijeh brda i ravnina

I svih strana kud si poskocio ,

Pa skupio , u kitu skitio

I arapskim cmiljem optocio

Nek miriše mladem naraštaju .

Prosta mudrost , al sa jezgrom znanje ,

To Narodno blago i imanje ,

Što nam mudre glave narekoše .

Naši stari po dugu iskustvu ,

Poslužice za nauk potomstvu .

Od mene ti , ko zemljaka , fala ,

A znam dobro , nece biti sama .

Što si biser na vidik iznio

I u tom se mnogo potrudio ,

Stim si velje dobro ucinio ,

Našoj kuci i plemenu svome

Spleo vjenac i spomenu tvome ,

Te nikada uvenuti nece

Ni tvoj namuz* , ni sabrano cvjece .

Pa kad knjiga iz pritiska sine

Da poleti , da se javlju vine ,

Nezaborav ni tvoga zemljaka

No mu pošlji strucak tog opštaka *
Hadži Sava Kosanovic .



Mehmed-beg Ljubušak se upoznao sa biskupom Josipom Jurajem Štrosmajerom 1879. godine na proslavi srebrenog pira cara i kralja Franje Josipa u Becu . Otada do smrti ostadoše dobri prijatelji . Precasni biskup je dva puta dolazio u Sarajevo , 1889. i 1896. godine i oba puta je posjetio Mehmed-bega , a on mu je uzvratio kao gost dva puta u Ðakovu . Bili su iskreni jedan prema drugom , iako su ih dijelili razliciti nacionalno-politicki pogledi .

Mehmed-beg je slao biskupu prve primjerke svojih tek objavljenih djela.To nije bio samo znak osobne pažnje prema prijatelju i velikom covjeku , nego možda i ocekivanje da ce ga cuveni biskup podržati u njegovom plemenitom poslu . U pismu Mehmed-begu od 1. kolovoza 1887. godine Strosmajer uz zahvalu na poslatom primjerku knjige Narodno blago piše :

Vaše narodno blago krasni je dar kog narodu svome sakupiste i prikazaste . Vama na cast i poštenje budi , a mi se svi tomu iz svega srdca radujemo , što to narodno blago i biserje po narodu sabirete i na vidik iznašate . Tako valja da i braca muhamedanci uz nas pristanu i da se za naš divni jezik i za našu knjigu i prosvetu pobrinu .

Biskup dalje navodi da su se hrvatski listovi povoljno oglasili o ovom njegovom književnom djelu i moli ga da mu pošalje 20 iztisaka i oznaci cijenu .

Pozitivne ocjene književnih kriticara podstakle su Mehmed-bega Ljubušaka da iduce , 1888. godine , uz znacajne dopune , štampa drugo izdanje Narodnog blaga , sada cirilicnim pismom . U oba izdanja autor je naveo imena i prezimena 52 saradnika u ovom plemenitom poslu . Od Ljubušaka to su bili Becir-beg Kapetanovic , veleposjednik iz Vitine , Halid ef. Sadikovic , nacelnik grada Ljubuškog i Mihailo Kardum , cifcija iz Grabovnika .

Mehmed-beg Ljubušak se iskreno radovao izlasku svog književnog prvijenca . Po vlastitim rijecima , osjecao se kao mrav koji je pošao na Cabu u koju nikada nece stici . Krenuo je ovom zbirkom narodnog blaga samo da se nade na tom svetom putu , kako piše u predgovoru . Da podijeli svoju radost s prijateljima i poštovaocima , jedne augustovske veceri priredio je obilan zijafet u svom ljetnikovcu na Grbavici . Probrani gosti na celu sa gradanskim doglavnikom baronom Kutscher-om zdravili su domacinu kao književniku .

U pristupu ( predgovoru ) svoje cuvene zbirke narodnih pjesama Bošnjaka 1888. godine , Kosta Hörmann piše :

Hvala bogu , što se vec u našem narodu muhamedovskom pocelo osjecati , da treba narodne umotvorine njegove iznijeti na vidjelo . Što je dosad camilo u tami , to sad izlazi na svjetlost , da cvjeta i miriše .

U prvom redu ide dika plemenitog našeg Mehmed-bega Kapetanovica , koji je bistrom pamecu razumio duh vremena , pa narodu darovao Narodno blago u poslovicama , lijepim recenicama i pjesnicama . Baš se u dobri cas pojavio na divanu ; evo mu sa svih strana , ko iz jedne duše dovikuju : Ejvala beže , svijetao ti obraz na obadva svijeta ! -I dok se god bude zborilo našim jezikom , casno ce se spominjati i njegovo pošteno ime , koji je prvi uveo i muhamedovsku bracu u kolo naših narodnih književnika .



* folje ( tal. )-dnevne novine , tisak

* namuz-nam , ugled , cast , slava , dobar glas

* opštak -nepoznato .