Aplikacija

Reklame

DUBRAVKO HORVATIĆ - GRIČKI TOP


Vrsta djela: legenda
Naziv priče: Grički top
Tema priče: Grički top
Mjesto radnje: rijeka Sava, Sisak i okolica Zagreba
Vrijeme radnje: 16. stoljeće
Likovi: Hasan-paša Predojević, Zagrepčani, Andrija Kačić Miošić, Petar Preradović, Perica Kerempuh
Osobine likova: 
Zagrepčani: mudri, dosjetljivi i pobjednici
Hasan-paša Predojević: zloban, nedosjetljiv, gubitnik
Poruka: Grički top je otjerao Hasana-pašu
Sadržaj:
U starom dijelu Zagreba, Griču, nalazi se kula Lotrščak. Svaki dan točno u podne sa kule opali top. Stari Zagrepčani dobro poznaju taj zvuk i sa osmijehom i ponosom po njemu namještaju satove, iako se došljaci i turisti neobavješteni o ovom običaju ponekad prepadnu.
Legenda Grički top donosi nam priču o događajima koji su se odvijali u 16. st kada su Turci željeli osvojiti čitavo ovo područje. Tadašnji namjesnik sultana u Bosni bio je Hasan-paša Predojević  koji je hrvatskom vladaru prvo na prijevaru oteo Bihać i zatim je krenuo prema Sisku. Od 1591. do 1593. napadao ga je tri puta.
Vojska Hasan-paše smjestila se oko Siska dok je on sa nekoliko tisuća vojnika nastavio  pljačkati i paliti okolna sela. Stanovništvo tih krajeva imalo je mračnu sudbinu ako bni bili uhvačeni živi. Prodavali su ih Turskom Carstvu kao roblje.
Zagrepčani su sa zebnjom i tugom gledali kako suprotna obala Save gori . Bilo je samo pitanje vremena kada će ovo razaranje stići i do njih. Hasan-paša planirao je nakon Siska osvojiti ovaj bogati grad. Bespomoćno su gledali kako su se Turci zabavljali razapevši svoje šatore. nisu imali top dovoljno velikog dometa koji bi mogao prebaciti preko Save.
Počeli su se pripremati na najgore i svakim danom nabavljati sve više oružja i tako su iz bečke radionice uspjeli dopremiti top velikog dometa. Bile su potrebne velike dizalice i koluturi da ga se dopremi na kulu Lotrćak. Dok su Turci tako bezbrižno uživali u ženama i glazbi Zagrepčani su uperili cijev ravno na šator Hasan-paše.
Jednohg proljetnog dana Hasan-paša je sjedio sa agama i begovima unutar šatora. Kuhar je donio velikog pijetla na srebrnom pladnju, odjednom se čuo strašan prasak. Svi šatori su od silne zapuha pali. Begovi i age, kao i posluga, koprcali su se zarobljeni ispod tkanine. Dali su se u bijeg koliko su ih noge nosile.
Zagrepčani nisu bili svijesni učinka svoga topa skroz do trena dok im jedan ratni zarobljenik kod Siska nije ispričao što se dogodilo. Ovaj poraz kod Siska zaustavio je Turke i oni nikada nisu stigli do Zagreba. Svakoga dana u podne odjek topa podsjeća Zagrepčane na ovaj slavni hitac.


Naziv priče: Krvavi most
Vrsta djela: legenda
Vrijeme radnje: 13.st.
Mjesto radnje: Zagreb
Likovi: Grdun, Ružica, Pavo Slavinić
Sadržaj:

Ladislav Kumanac, hrvatsko – ugarski kralj umire bez nasljednika. Kako to obično biva svi rođaci počinju se natezati za prijestolje i u Hrvatskoj i Mađarskoj započele su prave borbe koje su potrajale godinama. Dva istaknuta rođaka su stariji Andrija Mlečanim i Karlo Martel sa druge.
Upravitelj biskupskog Medvedgrada Grdun najprije se priklonio Andriji ali zatim pokazuje koliko je prevrtljiv priklanjajući se Karlu koji počinje pobjeđivati. No razlog nije bila samo pobjeda već i lijepa Ružica, sestra Karlovih saveznika.
Ruzžica je živjela među klarisama u samostanu na Gradecu i jednoga dana ju je prolazeći opazio mladi vitez. Ne prestano se vraćao i dobacivao joj ruže. I on se njoj počinje sviđati. Uskoro se dogodila kobna noć u kojoj je samostan planuo. Ružica je gotovo umrla ugušivši se, ali mladi vitez ju je spasio.
Svaki dan nakon toga šetali su vrtom. Čak je i teta Margita koja je bila nadstojnica samostana opravdavala vezu ove mlade djevojke i viteza. No Ivan i Henrik, Ružičina starija braća dolaze sa viješću da se ona mora udati za Grduna. teta Margita oštro se usprotivila, a Ružica je postala neutješna.
Ime mladoga viteza bilo je Pavo Slavinić i kako je Grdun poslao uhode uskoro saznaje za suparnika. Želio se riješiti konkurencije i poslo nekoliko lopuža da riješe taj problem. Spretni Pavo uspio je izvući živu glavu od nekoliko pokušaja ubojstva.
Frustritran Grdun kreće uništiti Gradec i Kaptol. No čim su začuli buku sa Kaptola, građani Gradeca pohitali su u pomoć naoružani i spremni boriti se, a vodio ih je Pavo. Žarište okršaja dogodilo se na teškom drvenom mostu. Uslijedila je okrutna krvava borba iz koje Slavinić izlazi kao pobjednik, a Ružica mu trči u zagrljaj.


Oranje diva Dragonje
Na području današnje Ćićarije u sjevernoj Istri nekada je postojalo veliko jezero. Stanovnici koji su živjeli u njegovoj blizini uvijek su imali vode u izobilju i stoga su se sela gusto natiskala oko spomenutog jezera. Kako je u ostalim dijelovima Istre vode bilo vrlo malo, ostatak zemlje zjapio je gotovo prazan.
U špilji blizu jezera živio je i veliki div. Ime mu je bilo Dragonja. On je bio veoma dobar div i uvijek je pomagao stanovnicima ovoga  kraja. Pomagao im je nositi kamenje i borove je čupao iz zemlje zajedno sa korijenjem. Ako bi nekome udaljenom od jezera trebalo vode Dragonja bi je donio.
Dragonji nije bilo lako gledati ljude koji se muče daleko od jezera i došao je na ideju kako će proorati duboku i široku brazdu skroz do mora. kako bi to učinio trebalo mu je prvo 60 volova i dogovorio se sa stanovnicima da smije zadržati sve volove kada završi, pošto je bio velik i jak i vola samog mogao je pojesti za doručak.
Ovo nije bila obična brazda. Za nju je bio potreban golem plug i Dragonja ga je sam izradio. Dragonja je napokon zaorao, volovi su vukli a on je fijukao bičem. Krivudao je između provalija i brda i napokon stigao do mora. Rijeka je potekla i ljudi su se naselili uz njenu obalu sad imajući vode u izobilju.
Kasnije je Dragonja izorao još jednu rijeku, mirnu i sporu. Stanovnici, koji su se naselili u blizini prozvali su je Mirna. I za ovu pogodnu dobio je 6o volova. Treća rijeka bila je dogovore za istu cijenu, ali put prema gradu Pazinnu u središtu Istre nije bio toliko lak. Tlo je bilo kamenito i nepristupačno i rijeka nije zadovoljavala. Kapetan se na njega naljutio sa pazinskih zidina zaprijetivši mu da neće dobiti volove.
Dragonja je ljut prebacio plug preko ramena i otišao, ali ono što je kapetan nazvao nečim plitkim i krivudavim odjednom je došlo do pazinskih zidina. Pazinjani su se preplašili nagle navale vode i počeli dozivati diva da se vrati. Dobar kakav jest, vratio se nazad, probio nogom rupu u tlu kroz koju je sva voda odtekla. To je bi dan kada je nastala rijeka ponornica naziva Fojba.
Vrsta djela: legenda
Mjesto radnje: Istra
Likovi: div Dragonja, stanovnici Istre
Lijek iz zaleđena jezera

Kako su nastala Plitvička jezera?
Davno prije Sunce je na područje Like poslalo toliko zraka da je zavladala okrutna suša. Sve je bilo pogođeno  i ljudi i biljke i životinje. Ljudi su očajni i na rubu snaga zazivali i molili za pomoć. Spas je došao od Crne kraljice. Njeno im moglo bi sugerirati da je ona zla vještica, ali radilo se o dobroj vili koja je živjela na Velebitu.
Riješila je problem suše podigavši branu na Crnom jezeru i zatim je izazvala silnu količinu kiše . Time je stvoreno Prošćansko jezero, nazvano tako upravo zato jer su ljudi isprosili od vile vodu. Na ovo jezero veže se još 15 večih i manjih jezera sa slapovima.
U blizini jezera živjela je stara žena, travarka koja je znala apsolutno sve što se treba znati o ljekovitom bilju. Živjela je povučeno i mnogi su je se bojali, ali djeca su je uvijek voljela. Živjela je u staroj trošnoj brvnari i jedne noči začula je kucanje na vratima. Otvorivši uočila je izmorena čovjeka koji je došao po pomoć za svoju kći. Bila je bolesna već danima i nitko nije znao kako joj pomoći.
Baka je znala koji je lijek. Odoljen. Ali nije ga mogla pronaći među svim biljem koje je posjedovala. Čovjek je klonuo i zaspao od umora. Baka nije željela da djevojčica umre, debelo se obukla i krenula u noć i vijavicu kako bi pronašla ljekovitu biljku. Posrtala je i padala i napokon stigla do pečine.
Napokon je pronašla malo odoljena i, znajući da je vremena malo, pobrzala je prečacem kući. Prečac je išao preko zaleđenog jezera. Gotovo je prešla skroz na drugu stranu kada se led prolomio i baka je propala. U kolibi je istovremeno vatra zamrla i muškarac se probuduio. Zabrinut slijedio je bakine korake i stigao do zaleđenog jezera. Tamo ga je dočekao šokanatan prizor.
Iz leda je virila ruka u kojoj je bio stručak ljekovita bilja. Bilje je djevojci spasilo život i kada je ozdravila otac joj je ispričao priču o dobroj starici koja je dala život za nju. To jezero kasnije su djeca pastirići nazvali Bakinovac.
Vrsta djela: legenda
Vrijeme radnje: davno prije
Mjesto radnje: Lika
Likovi: baka, otac bolesne djevojke

No comments:

Post a Comment