Macanova majka nije mu dozvoljavala da ode u goste praznih ruku, pogotovo zato što će biti punih mjesec dana. Mama, Macan i njegove dvije sestra došli su na kolodvor i Macan ih je neprestano požurivao i govorio kako će zakasniti na vlak. Unatoč dječakovoj panici došli su mnogo prije vlaka i Macan nije mogao dočekati ukrcaj.
Vlak je napokon stigao i oni su se ukrcali i smjestili. Odlučio je kako će zapisivati sve postaje na kojima vlak stane. Kada je stigla prva Macan je ponosno zapisao IZLAZ. Zatim je stigla druga postaja i na Macanovo čuđenje ponovo se zvala IZLAZ. Majka mu je sve objasnila.
Dječak se počeo dosađivati i neprestano ispitivati kada će stići. U Zagrebu ih je dočekao ujak Joso, ujna i njihova kći. Ujak i ujna nisu se mogli načuditi koliko je Macan porastao i neprestano su ga grlili i ljubili. Krenuli su na tramvaj i Macan je nestrpljivo uskočio u prvi koji je vidio, koji nije bio pravi. Napokon su riješili zbrku i našli se na Trešnjevci.
Macan je bio vidno razočaran jer ga je umjesto nebodera i lifta dočekala mala kućica u uskoj ulici. Ušli su i ujna ga je povelu u kupaonicu kako bi se osvježio. Macan je, nenaučen na ovakav vodovod, sve slavine odvrnuo prejako i uskoro je voda prštala svuda. Mama se strašno naljutila ali ipak je odlučila da ga neće odmah voditi natrag kući. Nakon par dana je otišla i dala mu bezbroj savjeta o lijepom ponašanju.
Sin Zlatko, koji je bio u školi na dan Macanova dolaska, bio je samo godinu dana mlađi. Oboje su se pravili važni i izrugivali se jedan drugome. Često bi se prepirali i posvađali, ali nakon nekog vremena svađe kao da nije ni bilo. Macana je jako zapeklo kada je Zoran rekao da mu tata da da sam vozi motor. Macana su jako privlačili motocikli i rado je pomagao ujaku u garaži.
Uskoro je ujna Ana slavila rođendan i mnoštvo gostiju se okupilo u malom vrtu na slavlju. Jedan od gostiju stigao je sa motocilklom iostavio ga u dvorištu, a Macan i Zlatko su ga radoznalo ragledavali i kružili oko njega kao pravi motoristi. Mama je uskoro Zlatka poslal u trgovinu i Macan je ostao sam sa motociklom. Sjeo je na njega i onda nemirno počeo prčkati po svemu i upalio ga.
Prepao se da bi ga mogli čuti iz vrta iza kuće, ali svi su glasno pjevali i dok je Macan pokušavao ugasiti motor on je poskočio i krenuo. Sada više nije bilo povratka i Macan je izjurio iz dvorišta i krenuo ulicom. Kada je projurio kraj Zlatka on je ostao toliko šokiran da su mu mineralne vode po koje je išao u dućan ispale iz ruku.
Sa Trešnjevke je uspio dospjeti na Savsku cestu i dok su prolaznici urlali na njega i mahali rukama, on je nastavljao dalje jer nije znao kako ugasiti motor. Bio je neobičan prizor vidjeti ovog desetogodišnjeg dječaka bez kacige i zaštitnih naočala kako juri uokolo. Kod Savskog mosta ga je pokušao zaustaviti i jedan policajac, ali Macan je samo projurio. Uskoro je bio na prašnjavoj seoskoj cesti. Jurio je kroz ljude, pse i usplahirene kokoši dok napokon nakon nekog vremena motor nije sam stao. Nestalo je benzina.
U kući ujaka i ujne nastao je kaos kada su od Zlatka saznali da je Macan otišao na motoru. Sjeli su u taksi i od prolaznika saznali da je Macan prešao most. Nastavili su skupljati informacije od ljudi i napokon pronašli uplakanog dječaka kako pješači kroz selo. Kada su ga pronašli rasplakao se od sreće i od straha da će ga ujak kazniti, no naposlijetku su se dali u potragu za bezobraznim vozačem kamiona.
Vrsta djela: humoristična pripovijest
Vrijeme radnje: 1950e
Mjesto radnje: Zagreb
Likovi: mama, Mladen (Macan) Buzdovan, Zlatko, Ujak Jozo, ujna Ana
Bilješka o piscu
Slavko Kolar je bio suvremeni pisac i dramatičar. Rođen je 1891. u selu Palešniku kod Garešnice. On sam govorio je kako je njegov pravi zavičaj upravo Čazma u kojoj je boravio dio djetinjstva i vraćao se tamo kako bi proveo i ljeta. U Gimnaziju je išao dijelom u Zagrebu i dijelom u Požegi.
Po zanimanju je bio agronom, a sudjelovao je i u 2. svjetskom ratu, po završetku kojeg se počeo intenzivno baviti književnošću.Najvažnija prozna djela su mu: Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar i dr.
Najviše je prikazivao socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikavao humorom. Pisao je i drame, kao i filmske scenarije, a najpoznatija djela za djecu su mu sabrana u dvije knjige: Na leđima delfina i Jurnjava na motoru. Umire 1963. u Zagrebu.
No comments:
Post a Comment