Naziv djela: Ponornica
Autor: Skender Kulenović
O autoru: Skender Kulenović se rodio 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu škou, a potom nakon naglog osiromašenja poroice (agarna reforma) prelazi u Travnik gdje kao vanjski učenik pohađa Jezuitsku gimnaziju. U trećem razredu javio se prvim književnim radom. Od 1930. godine studira pravo na zagrebačkom sveučilištu. Od 1933. godine postaje člank SKOJ-a. Član AVNOJa i ZAVNBIHa Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove. Umro je 25.1.1978. godine u Beogradu.
Vrsta književnog djela: Roman
Struktura knjiđevnog djela: 14 poglavlja
Likovi: Muhamed, Djed, Jovan, Muftija, Senija, Tahirbeg, Selimbeg, Memnuna, Mehinica i drugi
Tema: Povratak Muhameda iz Kaira na raspust u Bosnu
Ideja: Porodica se mora njegovati, poštovati i čuvati.
FABULA U TEZAMA:
1. Povratak Muhameda na raspust
2.Veprova prosidba
3. Prosidba Memnune
4. Dolazak Huseina
5. Odlazak u lov i mevlud
6. Tragična Sudbina Senije
7. Nasrtaj Murata na Arifinog "nesretnika"
8. Odlazak Muhameda nazad
Mišljenje u pročitanom djelu: Djelo mi se izuzetno sviđa jer me podsjeća na prošla vremena na ovim prostorima.
Sadržaj:
Svoj
roman Ponornica Skender Kulenović je objavio tek godinu dana uoči
smrti. Ponornica je bila i ostala sjajna potvrda da je pjesnik Kulenović
izvrstan i kao romanopisac.
Pjesnik, dramatičar, pripovjedač, esejist. Rođen u osiromašenoj begovskoj obitelji. Osnovnu školu završio u Petrovcu, gimnaziju kod isusovaca u Travniku, a prava studirao u Zagrebu. Tamo je unišao u krug lijevo orijentiranih intelektualaca, postao članom KPJ, a po izbijanju rata 1941. otišao u partizane. Nakon rata bio je kazališni dramaturg u Sarajevu, a kasnije obavljao razne političke dužnosti u Beogradu. U posljednjem razdoblju života živio je pretežno u Mostaru. Kulenovićevo djelo u žanrovskom i poetičkom pogledu obilježeno je snažnim kontrastima. Počeo je ciklusom soneta Ocvale primule (1927), u kojemu je već kao gimnazijalac pokazao izrazito artističko umijeće u toj najtežoj pjesničkoj formi. Sonetu se vratio i mnogo godina kasnije, već pri kraju književne karijere, obogativši našu književnost dvama pjesničkim remek-djelima (Soneti 1968, Soneti 1974). U međuvremenu, Kulenović je apsolutnu pjesničku slavu u Jugoslaviji postigao partizanskom poemom eruptivne snage, otvorenoga stiha i simfonijske forme Stojanka majka Knežopoljka (1942), te drugom iz istoga inspirativnog vrela Ševa (1952). Posthumno je otkriven i objavljen rukopis poeme Na pravi sam ti put, majko, izišo, sasvim drukčijega, intimističkog karaktera. Kulenović je objavio nekoliko drama: A šta sad? (1946), Djelidba, Večera (1947), zbirki pripovjedaka: Divanhana (1972), Gromove đule (1975), te pred kraj života roman Ponornica (1977), koji je po nekim naznakama bio zamišljen kao velika obiteljska trilogija.
Pjesnik, dramatičar, pripovjedač, esejist. Rođen u osiromašenoj begovskoj obitelji. Osnovnu školu završio u Petrovcu, gimnaziju kod isusovaca u Travniku, a prava studirao u Zagrebu. Tamo je unišao u krug lijevo orijentiranih intelektualaca, postao članom KPJ, a po izbijanju rata 1941. otišao u partizane. Nakon rata bio je kazališni dramaturg u Sarajevu, a kasnije obavljao razne političke dužnosti u Beogradu. U posljednjem razdoblju života živio je pretežno u Mostaru. Kulenovićevo djelo u žanrovskom i poetičkom pogledu obilježeno je snažnim kontrastima. Počeo je ciklusom soneta Ocvale primule (1927), u kojemu je već kao gimnazijalac pokazao izrazito artističko umijeće u toj najtežoj pjesničkoj formi. Sonetu se vratio i mnogo godina kasnije, već pri kraju književne karijere, obogativši našu književnost dvama pjesničkim remek-djelima (Soneti 1968, Soneti 1974). U međuvremenu, Kulenović je apsolutnu pjesničku slavu u Jugoslaviji postigao partizanskom poemom eruptivne snage, otvorenoga stiha i simfonijske forme Stojanka majka Knežopoljka (1942), te drugom iz istoga inspirativnog vrela Ševa (1952). Posthumno je otkriven i objavljen rukopis poeme Na pravi sam ti put, majko, izišo, sasvim drukčijega, intimističkog karaktera. Kulenović je objavio nekoliko drama: A šta sad? (1946), Djelidba, Večera (1947), zbirki pripovjedaka: Divanhana (1972), Gromove đule (1975), te pred kraj života roman Ponornica (1977), koji je po nekim naznakama bio zamišljen kao velika obiteljska trilogija.
No comments:
Post a Comment