ŽIVOTOPIS:
Josip Kozarac je jedan od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma.
Rođen je 1858. g. u Vinkovcima, gdje je i umro 1906.g.
Iako je po zanimanju bio inženjer šumarstva, već je s 18 godina počeo objavljivati književna djela. Najvrjedniji je njegov doprinos u proznom pripovijedanju pa je tako u novelama zorno prikazao događaje iz života ljudi Slavonije (''Biser Kata'', 1887.; ''Proletarci'', 1888.; ''Dona Ines'', 1895.; ''Tena'', 1894.).
Ekonomske je i socijalne probleme svog zavičaja obradio u romanu "Mrtvi kapitali" (1889.), a kritiku sustava i društva iznio je kroz roman "Među svjetlom i tminom" (1891.).
Napisao je i nekoliko komedija (''Turci u Karlovcu'', ''Tuna Bunjavilo'', ''Tartufov unuk''), te niz književnih crtica i pjesama.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: pripovijetka
MJESTO RADNJE: Slavonija
VRIJEME RADNJE: 19. st.
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: uzrasla i tanka, visoka, nježan pravilan sklad, neizrazita boja, nelijepa imena, odlučnim korakom
- usporedba: kao da je iz vode iskočila, kao da su prerano sazorjele, kao da gleda tešku bolesnicu, kao da ga netko potiskuje, kao da joj je dijete, kao da će se latiti posla
TEMA: moralno propadanje seoske djevojke
IDEJA: ljubav i rad kao temeljne vrijednosti odlučujuće za sreću i napredak
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
- likovi: Tena, Jaroslav Beranek, Leon Jungman, Đorđe...
TENA: Lijepa djevojka slavonskog sela. Pravo joj je ime Terezija, no svi su je zvali Tena. Dok je još bila vrlo mlada, nije bila svjesna svoje ljepote, te je puštala da njenim životom upravlja majka. No momci sa sela i doseljenici uvidjeli su njenu ljepotu i htjeli je imati samo za sebe. Nakon što joj je majka umrla, počela se osjećati slobodno i radovati svim sitnicama života. Svoju je ljepotu počela uviđati kad se prvi put zaljubila. Nakon što se njena prva ljubav nije vratila iz boja, te su se za nju počeli zanimati svi momci, stvorila si je svoju filozofiju. Vjerovala je da joj Bog nije dao toliku ljepotu da bude samo od jednog muškarca, te da je ona vječna. Zbog svoje je ljepote doživjela moralni pad. Uvijek je gledala za svoje dobro i nije marila za ostale. Na kraju ipak pronalazi rješenje u ljubavi.
JAROSLAV BERANEK: Češki vodnik. Iskreno se zaljubio u Tenu i želio ju je oženiti. Zaveo je Tenu pričama o svijetu izvan Slavonije kojeg ona nije poznavala. Govorio joj je o čarobnim gradovima, sjajnim svećenstvima, o kraljevima i generalima. Vratio se iz bitke u Bosni kao ratni invalid, bez jedne ruke. Iako je Tena tada već izgubila svu svoju ljepotu, on ju je volio.
PROBLEMATIKA U DJELU:
1. DRUŠTVENO-EKONOMSKI PROBLEM: Propadanje zadruga, nesnalaženje slavonskog seljaka u novonastalim okolnostima (dotad je seljak bio specijaliziran za samo jednu gospodarsku granu, a sad se mora brinuti o cijelom imanju), visoki porezi, stranci koji uništavaju hrvatska prirodna bogatstva. Tu su i subjektni čimbenici – lijenost, alkoholizam, nemar – koji onemogućavaju pojedinca da se barem pokuša snaći u novonastalim okolnostima.
2. MORALNI PROBLEM: Kozarac opisuje moralno propadanje prelijepe seoske djevojke koja troši svoju ljepotu i mladost u koristoljubljem potaknutim vezama s različitim muškarcima, bili oni oženjeni ili ne. Kazna su bile kozice koje su joj uništile tjelesnu ljepotu, ali je njezin grijeh iskupljen ljubavlju i radom, jedinim vrijednostima kojima, po Kozarčevu mišljenju, čovjek može osmisliti svoj život. Tena je na kraju ipak sretna, obasjana duhovnom ljepotom i vizijom svoje budućnosti koja će se temeljiti na ljubavi (prema Jaroslavu Beraneku) i radu.
O DJELU:
Pripovijetka je ispripovijedana u trećem licu.
Prati se kronološki tijek događanja.
KRATAK SADRŽAJ:
Tena je mlada slavonska djevojka koja polako postaje najljepša u njezinu selu.
U 16. joj godini umire majka, te ona otkriva sve ljepote slobode. No prije nego što joj je majka umrla, odabrala joj je za zaručnika seoskog momka Jozu u čiju se kuću uskoro doselila. Tena se nije mogla zaljubiti u Jozu, osobu koju je poznavala od rana djetinstva, osobu s kojom se igrala i o kojoj je znala sve tajne. On joj je mogao pričati samo o onome što je ona znala, a ona je tražila mnogo više.
U to doba dok je ona boravila kod Jozine obitelji, u selo je dospjela jedna češka pukovnija. U Jozinu su kuću primili jednog vojnika iz te pukovnije, mladog vodnika Beraneka. Tena se zaljubila u lijepog mladića koji joj je govorio o čarobnim mjestima izvan Slavonije, generalima i kraljevima, te koji joj je obećao oženiti ju i odvesti u Češku.
Jozi je bilo dosta čekanja Tene te se oženio sa djevojkom obližnjeg sela.
No njihova ljubav nije bila duga vijeka. Došla je zapovijed i Beranek je krenuo u bitku u Bosnu. Nakon njegova odlaska, Tena je nosila crninu i povukla se u sebe.
Nedugo zatim u selo je došao bogati Francuz, predstavnik neke pariške tvrtke drva, po imenu Leon Jungman. Odmah se zaljubio u Teninu ljepotu i odlučio je osvojiti. Kako bi je privukao, organizirao bi velika primanja u svoju kuću gdje bi pozivao sve seljane. Dolazile su sve neudate seljanke, osim Tene. Tada je Leon razgovarao s njenim ocem, Jerkom, koji ju je uspio nagovoriti. Uspio ju je pridobiti razgledavanjem njegove prostorne vile, kupovanjem darova i izlascima u bogatom društvu.
Tena nije voljela Leona, ali je još kao mlada djevojka bila željna zabava i luksuzna života, te je redovito odlazila Leonu. No ona je na njegovim zabavama gledala u ciganina Đorđu koji joj se veoma dopao.
Leon je zaposlio Tenina oca. No nakon nekoliko je mjeseci Leon dobio premještaj i napustio Tenu. Neko vrijeme Tena nije osjećala Leonovu odsutnost jer joj je ostalo mnogo njegovih darova (haljine i novac).
Nakon što je potrošila Leonov novac morala je smisliti nov način kako će živjeti. I pronašla ga je. Odlučila je pronaći najmanje dva ljubavnika, a to su bili Jozo i Đorđe. Jozo joj je trebao da je materijalno uzdržava, a Đorđe da je zabavi. I tako se doselila u Jozinu kuću i njegovu ženu pretvorila u sluškinju. Dok Đorđinu ženu nije nikad pridobila. Protiv nje su bili svi cigani.
Maruška (Đorđina žena) se odlučila na osvetu Teni što ju je zbog nje muž tukao i oduzimao sav novac. Jedna joj je stara ciganka donijela iz Bosne veo koji je bio u području zaraženom vodenim kozicama. Maruška je poklonila veo Teni i ona se razboljela. Maruška je također potajno zatrudnjela i uvjerila Đorđa da očekuje njegovo djete.
Teni se lice od bolesti unakazilo, te ona više nije bila zanimljiva Jozi i Đorđu. Oni su se počeli brinuti za svoju djecu.
Tena je na kraju ozdravila, ali više nikad nije bila ona ista.
Tena, ostavši sama, omržena od sviju u selu, vratila se u očevu kuću gdje nije bilo nikog. Kuća je imala mnogo duga, te je dana pod hipoteku.
Po završetku rata u selo se vratila češka pukovnija da otkupi zemlju i tu se nastani. S njima se vratio i Beranek. Vidjevši da je Tenina kuća pod hipotekom, otkupio ju je i krenuo prema njoj. Bojao se da ga ona neće primiti jer je u ratu ostao bez desne ruke. Međutim, ona ga je rado prihvatila. Beranek se uselio u njezinu kuću i počeo iznova podizati zapuštena polja da omogući mlađim generacijama ljepši život.
Josip Kozarac je jedan od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma.
Rođen je 1858. g. u Vinkovcima, gdje je i umro 1906.g.
Iako je po zanimanju bio inženjer šumarstva, već je s 18 godina počeo objavljivati književna djela. Najvrjedniji je njegov doprinos u proznom pripovijedanju pa je tako u novelama zorno prikazao događaje iz života ljudi Slavonije (''Biser Kata'', 1887.; ''Proletarci'', 1888.; ''Dona Ines'', 1895.; ''Tena'', 1894.).
Ekonomske je i socijalne probleme svog zavičaja obradio u romanu "Mrtvi kapitali" (1889.), a kritiku sustava i društva iznio je kroz roman "Među svjetlom i tminom" (1891.).
Napisao je i nekoliko komedija (''Turci u Karlovcu'', ''Tuna Bunjavilo'', ''Tartufov unuk''), te niz književnih crtica i pjesama.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: pripovijetka
MJESTO RADNJE: Slavonija
VRIJEME RADNJE: 19. st.
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: uzrasla i tanka, visoka, nježan pravilan sklad, neizrazita boja, nelijepa imena, odlučnim korakom
- usporedba: kao da je iz vode iskočila, kao da su prerano sazorjele, kao da gleda tešku bolesnicu, kao da ga netko potiskuje, kao da joj je dijete, kao da će se latiti posla
TEMA: moralno propadanje seoske djevojke
IDEJA: ljubav i rad kao temeljne vrijednosti odlučujuće za sreću i napredak
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
- likovi: Tena, Jaroslav Beranek, Leon Jungman, Đorđe...
TENA: Lijepa djevojka slavonskog sela. Pravo joj je ime Terezija, no svi su je zvali Tena. Dok je još bila vrlo mlada, nije bila svjesna svoje ljepote, te je puštala da njenim životom upravlja majka. No momci sa sela i doseljenici uvidjeli su njenu ljepotu i htjeli je imati samo za sebe. Nakon što joj je majka umrla, počela se osjećati slobodno i radovati svim sitnicama života. Svoju je ljepotu počela uviđati kad se prvi put zaljubila. Nakon što se njena prva ljubav nije vratila iz boja, te su se za nju počeli zanimati svi momci, stvorila si je svoju filozofiju. Vjerovala je da joj Bog nije dao toliku ljepotu da bude samo od jednog muškarca, te da je ona vječna. Zbog svoje je ljepote doživjela moralni pad. Uvijek je gledala za svoje dobro i nije marila za ostale. Na kraju ipak pronalazi rješenje u ljubavi.
JAROSLAV BERANEK: Češki vodnik. Iskreno se zaljubio u Tenu i želio ju je oženiti. Zaveo je Tenu pričama o svijetu izvan Slavonije kojeg ona nije poznavala. Govorio joj je o čarobnim gradovima, sjajnim svećenstvima, o kraljevima i generalima. Vratio se iz bitke u Bosni kao ratni invalid, bez jedne ruke. Iako je Tena tada već izgubila svu svoju ljepotu, on ju je volio.
PROBLEMATIKA U DJELU:
1. DRUŠTVENO-EKONOMSKI PROBLEM: Propadanje zadruga, nesnalaženje slavonskog seljaka u novonastalim okolnostima (dotad je seljak bio specijaliziran za samo jednu gospodarsku granu, a sad se mora brinuti o cijelom imanju), visoki porezi, stranci koji uništavaju hrvatska prirodna bogatstva. Tu su i subjektni čimbenici – lijenost, alkoholizam, nemar – koji onemogućavaju pojedinca da se barem pokuša snaći u novonastalim okolnostima.
2. MORALNI PROBLEM: Kozarac opisuje moralno propadanje prelijepe seoske djevojke koja troši svoju ljepotu i mladost u koristoljubljem potaknutim vezama s različitim muškarcima, bili oni oženjeni ili ne. Kazna su bile kozice koje su joj uništile tjelesnu ljepotu, ali je njezin grijeh iskupljen ljubavlju i radom, jedinim vrijednostima kojima, po Kozarčevu mišljenju, čovjek može osmisliti svoj život. Tena je na kraju ipak sretna, obasjana duhovnom ljepotom i vizijom svoje budućnosti koja će se temeljiti na ljubavi (prema Jaroslavu Beraneku) i radu.
O DJELU:
Pripovijetka je ispripovijedana u trećem licu.
Prati se kronološki tijek događanja.
KRATAK SADRŽAJ:
Tena je mlada slavonska djevojka koja polako postaje najljepša u njezinu selu.
U 16. joj godini umire majka, te ona otkriva sve ljepote slobode. No prije nego što joj je majka umrla, odabrala joj je za zaručnika seoskog momka Jozu u čiju se kuću uskoro doselila. Tena se nije mogla zaljubiti u Jozu, osobu koju je poznavala od rana djetinstva, osobu s kojom se igrala i o kojoj je znala sve tajne. On joj je mogao pričati samo o onome što je ona znala, a ona je tražila mnogo više.
U to doba dok je ona boravila kod Jozine obitelji, u selo je dospjela jedna češka pukovnija. U Jozinu su kuću primili jednog vojnika iz te pukovnije, mladog vodnika Beraneka. Tena se zaljubila u lijepog mladića koji joj je govorio o čarobnim mjestima izvan Slavonije, generalima i kraljevima, te koji joj je obećao oženiti ju i odvesti u Češku.
Jozi je bilo dosta čekanja Tene te se oženio sa djevojkom obližnjeg sela.
No njihova ljubav nije bila duga vijeka. Došla je zapovijed i Beranek je krenuo u bitku u Bosnu. Nakon njegova odlaska, Tena je nosila crninu i povukla se u sebe.
Nedugo zatim u selo je došao bogati Francuz, predstavnik neke pariške tvrtke drva, po imenu Leon Jungman. Odmah se zaljubio u Teninu ljepotu i odlučio je osvojiti. Kako bi je privukao, organizirao bi velika primanja u svoju kuću gdje bi pozivao sve seljane. Dolazile su sve neudate seljanke, osim Tene. Tada je Leon razgovarao s njenim ocem, Jerkom, koji ju je uspio nagovoriti. Uspio ju je pridobiti razgledavanjem njegove prostorne vile, kupovanjem darova i izlascima u bogatom društvu.
Tena nije voljela Leona, ali je još kao mlada djevojka bila željna zabava i luksuzna života, te je redovito odlazila Leonu. No ona je na njegovim zabavama gledala u ciganina Đorđu koji joj se veoma dopao.
Leon je zaposlio Tenina oca. No nakon nekoliko je mjeseci Leon dobio premještaj i napustio Tenu. Neko vrijeme Tena nije osjećala Leonovu odsutnost jer joj je ostalo mnogo njegovih darova (haljine i novac).
Nakon što je potrošila Leonov novac morala je smisliti nov način kako će živjeti. I pronašla ga je. Odlučila je pronaći najmanje dva ljubavnika, a to su bili Jozo i Đorđe. Jozo joj je trebao da je materijalno uzdržava, a Đorđe da je zabavi. I tako se doselila u Jozinu kuću i njegovu ženu pretvorila u sluškinju. Dok Đorđinu ženu nije nikad pridobila. Protiv nje su bili svi cigani.
Maruška (Đorđina žena) se odlučila na osvetu Teni što ju je zbog nje muž tukao i oduzimao sav novac. Jedna joj je stara ciganka donijela iz Bosne veo koji je bio u području zaraženom vodenim kozicama. Maruška je poklonila veo Teni i ona se razboljela. Maruška je također potajno zatrudnjela i uvjerila Đorđa da očekuje njegovo djete.
Teni se lice od bolesti unakazilo, te ona više nije bila zanimljiva Jozi i Đorđu. Oni su se počeli brinuti za svoju djecu.
Tena je na kraju ozdravila, ali više nikad nije bila ona ista.
Tena, ostavši sama, omržena od sviju u selu, vratila se u očevu kuću gdje nije bilo nikog. Kuća je imala mnogo duga, te je dana pod hipoteku.
Po završetku rata u selo se vratila češka pukovnija da otkupi zemlju i tu se nastani. S njima se vratio i Beranek. Vidjevši da je Tenina kuća pod hipotekom, otkupio ju je i krenuo prema njoj. Bojao se da ga ona neće primiti jer je u ratu ostao bez desne ruke. Međutim, ona ga je rado prihvatila. Beranek se uselio u njezinu kuću i počeo iznova podizati zapuštena polja da omogući mlađim generacijama ljepši život.
Jest, tako će to biti - Joza i Đorđe! Joza će me hraniti, a Đođre će mi novaca davati!
I opet se nasmiješila samoj sebi: omamljena vlastitom ljepotom ogleda se sa svih strana, kao da se je zaljubila u svoju rođenu ružičnu put...
I opet se nasmiješila samoj sebi: omamljena vlastitom ljepotom ogleda se sa svih strana, kao da se je zaljubila u svoju rođenu ružičnu put...
No comments:
Post a Comment